Sõngr sẽn yaa zaalem n yit Wikipedia pʋgẽ.

Lembur-miisga
fruit
Subclass ofhesperidium, citrus fruit, berry Tekre
Has useelectrical energy source, food, raw material Tekre
Colorlemon, yellow Tekre
Natural product of taxonCitrus × limon Tekre
WordLift URLhttp://data.thenextweb.com/tnw/entity/lemon Tekre
Unicode character🍋 Tekre

Lembur-miisga wã yaa tɩɩs sẽn yit Azi, sẽn yɩɩd fãa Ɛndistɛɛr sa-ĩngrẽ wã (Asam), Burma goabgã la Sɩnga.

B tũnugda ne tɩɩgã tɩɩg sẽn yaa kʋɩl-gɩlsã n dɩt la b pa rɩt dũniyã gill zugu. Sẽn paase, b tũnugda ne-a n dɩt rɩɩb la b wʋk-a. Lemõ wã koomã tara limõam sẽn tar n zems 5% n tãag 6%, a pH sẽn zems 2.2, tɩ kɩt t'a tar yũ-noog sẽn yaa sũ-paalg wʋsgo. A yũubã sẽn yaa rãamã kɩtame tɩ b nong n yũud-a-la wʋsgo.[1]

Kudemde

tekre

La b pa mi limonã sẽn yita to-to ye, baa b sẽn tagsd tɩ a ra deng n bɩɩ Assam (Ind soolmã sẽn be sa-gõon-kãsengã pʋga), Burkĩna Faso, la Sɩna wã.[1] [Wõnd sẽn pa tõog n bãng a sẽn yi wã] B maana lismã zãmsg tɩ b wilgame tɩ yaa yaa yaa yaa neorẽ-n-soorẽ (orẽ-noorẽ-soor) la limon sẽn yaa toor-toore.[2]

B yetame tɩ b ra kẽeda Erop sẽn be Itali zĩ-gõonegẽ wã n pa kaoos yʋʋm kob-gĩnd a yiib soabã sẽn deng pĩnd Rom soolmã wakatẽ ye. [1] B wa n kẽnga Pɛrs soolmẽ, n yaool n kẽng Irãk ne Ezipt yʋʋmd 700 soabã poor.[2] Limã ra deng n beẽ n beẽ ne buud-goam nins sẽn be yʋʋm kob-rãmb piigã pʋgẽ.

Sẽn sɩng ne yʋʋm kob-gĩnd 15 soabã, Genoa la b sɩng n bʋddd limõ wã sẽn yaa pipi n be Erop. Yʋʋmd 1493 soabã, a Christophe Colomb sẽn wa n wa n dɩkd limõ bõn-buud n kẽng Hispaniola wã, b wa n tɩ kẽesd-a Amerɩka. Sipãn nebã sẽn tõog n zabd dũni paalgã pʋgẽ wã sõngame tɩ b moon limõ bõnã.[3]

Bãngr-goama

tekre

Limã tɩɩgã biis yaa wa kʋɩl-pɛɛlga.

Chemistry

tekre

Limõ wã tara fɩtokemikal wʋsg sẽn naag ne polyphenol, terpenes, la tannins.[4] Limõ yũudã tara citric acid sẽn yɩɩd limõ yũudã bilfu (sẽn zems 47 g/L), sẽn kolg citric acid sẽn yɩɩd grapefruit yũudã naoor a yiibu, la sẽn kolg citric acid sẽn be orange yũudã naoor a nu.[5]

Taxonomy

tekre
 
Taxonomic illustration by Franz Eugen Köhler

B pa mi limõ wã sẽn yit zĩig ninga ye, la b tẽedame tɩ yaa India soolmã sẽn be yaangã la b reng n bɩɩs-a.[6] B sẽn vaees limõ wã n ges a sẽn yaa bũmb ning sẽn be lamẽ wã ne limõ wã sʋka.[7][8]

Gomd ning sẽn boond tɩ limõ wã tõe n yita Moyen-Orient.[9] Gomdã yita French kʋdemd gom-bilã limon, tɩ Italian gom-bilã limone, tɩ Arab gom-bilã laymūnlīmūn, la Persian gom-bilã līmūn, sẽn yaa gom-biis a taab sẽn gomd citrus biis yelle, sẽn yaa Sanskrit gom-bil (nimbū, 'lim').[10]

Buud toor-toor

tekre

'Bonnie Brae' wã yaa woglem, n yaa sõma, n pa tar bõn-buud ye.[11] Yaa San Diego sẽn be Etazĩni wã la b nong n kood-ba.[12]

'Eureka' wã bɩta yʋʋmd fãa, la a womda wʋsgo. B boond-a lame me tɩ "Four Seasons" ("Saas a naasã") bala a tõe n womda biisi la wiisi yʋʋmd fãa. B leb n tõe n dɩka bõn-buudã n kõ b zagsã rãmb me.[13] Yẽ me yaa liim sẽn tar ween-vẽen-vẽen n tar goabg sẽn yaa kẽed ne vãad la kẽed ne zũud sẽn yaa toor-toore.[14]

Lisboa limõ wã wõnda Eureka wã hal wʋsgo, la yaa limõ a to sẽn be gãosgo. A yaa sõma n yɩɩd a Eureka, a gãong yaa bõoneg n yɩɩd a taabã, la a pa tar bõn-buud wʋsg ye. A wat ne ko-yũud wʋsg n yɩɩd a Eureka.[15][16]

'Femminello St. Teresa' bɩ 'Sorrento'[17] yita Itali. Bõn-bɩ-kãngã sẽn tar yũ-noogo, a tara kaam wʋsg sẽn yit limõ pʋgẽ. Yaa buud ning b sẽn nong n tũnugd ne n maand limoncello wã.

'Yen Ben' yaa Australasian buud-goama.[18]

Koodã

tekre

Kʋdemdã

tekre

B tẽedame tɩ limõ wã kẽe Europe sẽn pẽ Italy soolmã sẽn pa kaoos n yɩɩd yʋʋm kob-gĩnd a yiib soabã sẽn deng a Zezi rogmã, Rom kʋdemdã wakatẽ. B wa n kẽnga Persia tẽnga pʋga, n yaool n kẽng Irak la Egypt tẽnga pʋga, yʋʋmd 700 soabã sẽnese.[19] B goma limõ wã yell pipi sebr sẽn gʋls yʋʋm kob-gĩnd 10 soabã pʋgẽ, n gom a koodã yelle, la b ra tũnugda ne-a me n maand yãadg zĩisi.[20] B ra pʋɩta-a-la wʋsg Arabia soolmẽ wã la Mediterranean soolmẽ wã yʋʋmd 1000 la 1150 sʋka.[21] A Ibn al-'Awwam sẽn maan yʋʋm kob-gĩnd piig la a yiibu, a Book on Agriculture pʋgẽ, b gʋlsa sõsg sẽn gomd limõ la liim tɩɩs sẽn be Andalus, Spain yelle.[22]

B sẽn sɩng n bʋt limõ wã wʋsg Europe, yaa Genoa sẽn da be yʋʋm kob-gĩnd 15 soabã sʋk la b sɩng-a. Yʋʋmd 1493 wã, a Christopher Columbus sẽn da wa n be Spanish, a talla sitõ wã bõn-buud n wa. B sẽn wa n zabd ne Spain nebã, b tõogame n kɩt tɩ limõ wã rogem paam zĩig fãa. B ra tũnugda ne-a n yɩɩd wa tɩɩg sẽn maand yãnde, la tɩbsg yĩnga.[23] Yʋʋm kob-gĩnd 19 soabã pʋgẽ, b ra wae n bʋta limõ wã Florida la Califonia.[24]

Yʋʋmd 1747, a James Lind sẽn maan vaeesg ne koom-koglgã tʋm-tʋmdb sẽn da bẽed bãag sẽn boond tɩ scurvy wã, a paasame tɩ b ra segd n dɩta limõ miis b rɩɩbã pʋgẽ, baa ne b sẽn da nan pa mi tɩ vitamin C yaa rɩɩb sẽn tar yõod wʋsgo.[25]

Yɩ-y buud toor-toor

tekre

Limõ wã rata t'a tʋʋlg zems 7 °C (45 °F), tɩ b pa tar pãng yʋʋmdã tõre, la b sã n bɩtẽ, b tara pãng n paasdẽ. 21 Bõn-bɩʋʋllã pa baood tɩ b kẽes-b wʋsg ye.[26] B kẽesa wil nins sẽn yaa wogd n yɩɩd b taabã n na n kɩt tɩ b bɩt sõma. Sã n yaa ne sigr kiuugã tɛka, b sã n na n dɩgsa b tɩɩsã sẽn tar pãng n yɩɩd to-to wã, na n kɩtame tɩ b paam tɩɩs nins sẽn tar pãng n yɩɩd to-to wã. Sẽn mik tɩ tɩɩs nins sẽn bɩ wã tõe n wa ne wil sẽn pa rat n bɩt tao-tao (b sẽn boond tɩ "vɩɩm wilã"), b yiisda b wilã sẽn be tɩɩgã tẽngr bɩ a sʋka.[27]

B yeelame tɩ yaa sõma tɩ ned sã n dat n kẽed nin-vɩɩs ne a limun tɩɩgẽ, a segd n kẽe a limun tɩɩgẽ.[28][29]

B sẽn tar-b UK wã, b sẽn boond tɩ "Meyer"[30] la "Variegata"[31] paamame tɩ Royal Horticultural Society's Award of Garden Merit (b sẽn wilg yʋʋm 2017 soabã).[32]

Tʋʋmdã

tekre

Yʋʋmd 2022 soabã pʋgẽ, b sẽn yiisd limõ wã dũniyã gill zugã (b sẽn naag ne limesã sẽn na yɩl n maan kibayã) yaa ton milyõ 22 tɩ Ɛnd soolmã n lʋɩt taoore, tɩ b sõorã yaa 18%. Mexik la Chine ra yaa yiib-n-soab sẽn yaa kãseng n yɩɩd (table)

B sẽn tũnugd ne to-to

tekre

Rɩɩb sẽn yaa sõma

tekre

Limõ yaa vitamin C sẽn tar pãng wʋsgo, n kõt 64% sẽn zems ne daar fãa yõodo, 100 g sẽn zemsã pʋgẽ (table). B pa tar rɩɩb a taab sẽn tar yõod wʋsg ye.

Rɩɩb la rɩɩb b sẽn segend

tekre

B rɩkda sitõ wã koom la a gãongo, n maand rɩɩb la rãam buud toor-toor ne-a. B rɩkda limõ wã fãa n maand marmeladã, limõ wã sẽn yaa tɩrgã la limõ wã rãamã. B rɩkda limõ wã la a gãongo n paasd rɩɩbã la rãamã. B rɩkda sitõ wã n paasd rɩɩb nins b sẽn maand ne zũnzũri wã yũugu.

Juice

tekre

B tũnugda ne sitronã koom n maand limonadã, rã-tɩgsã la rã-tɩgsã. B tũnugda ne-a n maand marinad zĩm-rãmb yĩnga, tɩ a kislã kɩt tɩ amines nins sẽn be zĩm-rãmbã pʋgẽ wã lebg tɩɩm sẽn pa tõe n yɩlem tɩ lebg amõnium soolmã. Yĩngã pʋgẽ, acid wã kɩtdame tɩ kolagẽ wã sẽn yaa kãn-kãe wã lebg sõma, n kɩtdẽ tɩ b lebg sõma.[33] Rɩt-n-soabã, b nong n paasda limõ wã koom ne pankookã, sẽn yɩɩd fãa, a Shrove wĩnto-sʋk daare.

B leb n tũnugda ne lemõ wã koom n kogend rɩɩb kẽer wakat bilf pʋgẽ, tɩ b sã n wa kẽeg-ba, b wat n lebgẽ tɩ b lebg zũudu (enzymatic browning) ', wala makre, zom-peelse, bãnase, la avokado, tɩ b kislã kɩtdẽ tɩ b pa tõe n ning zũudã ye.

Morocco tẽngã, b bĩngda lemõ wã ne rã-yũud bɩ ne kʋɩlgo. Kooma kẽedame, n kɩtd t'a gãd-a, n kɩtd t'a gãd-a, n kɩtd t'a pa le tar pãng wakat fãa ye.[34] B rɩkda limõ wã sẽn pa sãamã n maand rɩɩb toɛy-toɛyã. B tõe n dɩka citron-dãmb n ning Sicilian, Italian, Greek la France rɩɩbẽ me.

B tõe n dɩka a kʋɩl n maan pectin, sẽn yaa polysaccharide sẽn tʋmd wa gel tɩ yɩll n kɩt tɩ rɩɩb la teed a taab gãand toore.[35]

Rɩ-kẽeng

tekre

B yiisda kaam ning sẽn yit limõ pʋgẽ wã ne yĩn-gãong nins sẽn tar kaamã. Masĩn a ye n sãamd sel dãmbã, la a rɩkd koom n lobd n yiisd kaamã. B sã n wa rat n dɩk koom n maan zũudã, b na n kɩtame t'a lebg zũud-n-vɩɩga, n yaool n kɩt t'a lebg zũud-n-vɩɩga.[36]

Seb-vãad

tekre

B tũnugda ne limõ tɩɩgã vãad n maand teed la b segend nemd la mogr rɩɩb me.

B sẽn tõe n maan to-to

tekre

Tʋʋmd wɛɛngẽ

tekre

Limõ wã ra yaa citric acid ning b sẽn da tʋmd ne wã pipi zĩig sẽn nan yɩll tɩ b tõog n dɩk-a n maan rãamã.[37]

Bõn- yũudã

tekre

B tõe n dɩka kaam ning sẽn yit limõ wã n maan tɩbsg ne yũ-noogo. Limõõ wã yũ-noog pa tar pãn-tusdg ninsaal yĩn-tõogã wɛɛngẽ ye, [38] la a tõe n sõngame tɩ y gãand bãane.[39]

a taab

tekre

B sẽn maan vaeesg n na n bãng n paasã, b rɩka sitãntã n gãneg ne elektrod-dãmb n dɩk-a n maan batɛɛr sẽn na yɩl n yiis elektɛɛrã. Baa ne b sẽn pa tar pãng wʋsg ye, batɛr-dãmb a wãn sẽn tar limã tõe n kõo wĩntoog sẽn yaa bilfr pãng.[40] B sẽn maan vaees-kãensã me ne tɩɩs la tɩɩs biis a taab me yaa sõma.

B tõe n dɩka citron rãamã n maan bẽd sẽn pa tõe n yã, n maan ne tʋʋlgo.[41]

B tõe n dɩka citron rãam n paas zoobdã zalle, n kɩt tɩ zoobdã sẽn tar koomã yãg ne wĩntoogã. Rẽ yaa citric acid sẽn yaa bleach wã yĩnga.[42][43]

B sẽn boond tɩ "lemons"

tekre
  • Limon plat, a mandarin hybrid.[44]
  • Meyer limõ, yaa zʋʋg-n-taar ne mandarin/pomelo sẽn yaa zʋʋg-n-taar sẽn yaa toor ne orãs sẽn yaa tɩrg bɩ sẽn yaa no-tɩrga,[45] b sẽn pʋd a Frank N. A Meyer n yɩ pipi n tall-a n kẽng United States yʋʋmd 1908. A Meyer limõ wã sẽn tar gãndg sẽn yaa kɩdg la a pa tar tɩɩm wʋsg wa Lisbon la Eureka limõ wã baoodame tɩ b ges a yell n yɩɩda, b sã n wa rɩkd-a n kẽnd ne koom-koglgã, la b pa kood-a wʋsg sẽn na yɩl n koos-a ye. A Meyer limõ wã sã n bɩtẽ, a lebgd ne lam-vẽen-vẽen-vẽenega. B tõe n gãanda sa-kẽeng n yɩɩd b taabã.
  • Limõ sẽn yaa wa Ponderosa wã yaa sõma n yɩɩd limõ-rãmb a taabã, la a womd biis sẽn tar gãndo, la a yaa kãsenga. Zĩ-gɛtã makrã wilgame t'a yaa sitrõ la pomelo buud sẽn yaa toor-toore.[46]
  • Limõ sẽn pa kẽeg, sẽn yaa citron-mandarin sẽn kẽed ne taaba, sẽn pa tõe n yɩll n dɩlg ne waoodo, la b sẽn nong n tũnugd ne-a wa sitrõ-rɩt-rɩt-rɩtgo[47]
  • Limõ sẽn yaa noog bɩ limõ sẽn yaa noog, yaa sull sẽn naag n naag ne lumia (limõ sẽn yaa neer), limetta, la limõ sẽn yaa noog sẽn yit Palesetẽ. B sʋka yaa Jaffa limõ, sẽn yaa pomelo-citron hybrid.[48]
  • Volkamer limõ, wala limõ sẽn pa rɩke, a citron-mandarẽ-kẽndre[49]

Tẽebã pʋgẽ

tekre

India, b tõe n kẽesa limõ ned zugu, b sẽn tẽed t'a na n tõoga pãn-wẽng bɩ n zãag ne nin-wẽngã, b sẽn boond tɩ nazar bɩ drishti.[50] Yaa bũmb sẽn yaa sõma me tɩ mobill-paalg soagdbã rɩk lemõ rãmb a naase, tɩ b rɩkd a yembr n ningd a yembr fãa tẽngre, n sãamd-b b pipi mobillã pʋgẽ. B tẽedame tɩ rẽ na n kogla sofɛɛrã ne sabaab-wẽns.[51]

Hindu wẽn-naandsã mi n tara limõ rãmb b bõn-naandsã pʋsẽ, n makd arzɛk bɩ arzɛk wʋsgo.[52]

Ges-y me

tekre
  • Zĩ-nood la rã-yũud sẽn tar limõ wã

Sebtiisi

tekre
  1. 1.0 1.1 http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/lemon.html#Description
  2. 2.0 2.1 https://doi.org/10.21273%2FJASHS.126.3.309
  3. https://doi.org/10.21273%2FJASHS.126.3.309
  4. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4091952
  5. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18290732
  6. http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/lemon.html#Description
  7. https://doi.org/10.21273%2FJASHS.126.3.309
  8. https://web.archive.org/web/20170921192729/https://www.sciencedaily.com/releases/2011/01/110118101600.htm
  9. http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/lemon.html#Description
  10. https://web.archive.org/web/20110806050048/http://www.etymonline.com/index.php?term=lemon
  11. https://archive.org/details/orangeitsculture00spalrich
  12. https://web.archive.org/web/20240314054303/https://books.google.com/books?id=zDjmYpZGh_4C&q=Bonnie%20Brae%20lemon&pg=PA195
  13. https://web.archive.org/web/20140313175245/http://www.telegraph.co.uk/gardening/3325753/Kitchen-garden-lemon-tree.html
  14. https://web.archive.org/web/20171201043411/http://www.citrusvariety.ucr.edu/citrus/variegatedpink.html
  15. https://citrusvariety.ucr.edu/citrus/frostlisbon.html
  16. https://harvesttotable.com/eureka_lemon_and_lisbon_lemon/
  17. http://www.latimes.com/features/la-fo-limoncello8sep08,0,771590.story
  18. https://web.archive.org/web/20100610054722/http://ceventura.ucdavis.edu/ben/citrus/misc/new_zealand.htm
  19. https://web.archive.org/web/20191126031859/https://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/lemon.html#Description
  20. https://web.archive.org/web/20191126031859/https://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/lemon.html#Description
  21. https://web.archive.org/web/20191126031859/https://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/lemon.html#Description
  22. https://search.worldcat.org/oclc/780050566
  23. https://web.archive.org/web/20191126031859/https://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/lemon.html#Description
  24. https://web.archive.org/web/20191126031859/https://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/lemon.html#Description
  25. https://web.archive.org/web/20191126031859/https://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/lemon.html#Description
  26. https://web.archive.org/web/20170420235304/https://www.rhs.org.uk/advice/grow-your-own/fruit/citrus
  27. https://www.rhs.org.uk/advice/grow-your-own/fruit/citrus
  28. https://web.archive.org/web/20240314054347/https://books.google.com/books?id=1w2jBgAAQBAJ
  29. https://web.archive.org/web/20240314054242/https://books.google.com/books?id=J5MtDwAAQBAJ
  30. https://web.archive.org/web/20200104072437/https://www.rhs.org.uk/Plants/29386/i-Citrus-i-%C3%97-i-limon-i-Meyer-(F)/Details
  31. https://web.archive.org/web/20191230095752/https://www.rhs.org.uk/Plants/90013/i-Citrus-i-%C3%97-i-limon-i-Variegata-(F-v)/Details
  32. https://www.rhs.org.uk/plants/pdfs/agm-lists/agm-ornamentals.pdf
  33. https://web.archive.org/web/20200523160625/https://www.sciencelearn.org.nz/resources/1945-fruit-enzymes-tenderise-meat
  34. https://cooking.nytimes.com/recipes/1016212-preserved-lemons
  35. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31250441
  36. https://doi.org/10.1201%2Fb10314-16
  37. https://books.google.com/books?id=80XBNrGsIywC&pg=PA224
  38. https://doi.org/10.1016%2Fj.psyneuen.2007.11.015
  39. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10962794
  40. https://web.archive.org/web/20170519151259/http://www.energyquest.ca.gov/projects/lemon.html
  41. https://www.scientificamerican.com/podcast/episode/invisible-ink-and-other-science-of-10-04-20/
  42. https://www.glamourmagazine.co.uk/article/lemon-juice-in-hair
  43. https://www.klorane.com/uk-en/feelgoodactgood/does-lemon-juice-really-lighten-hair
  44. https://api.semanticscholar.org/CorpusID:35979614
  45. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4817432
  46. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4817432
  47. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4817432
  48. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4817432
  49. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4817432
  50. https://books.google.com/books?id=8-LqpYBnDOkC&pg=PA217
  51. https://books.google.com/books?id=sKDm8EH2L3kC&dq=Lemon+ritual+India&pg=PA94
  52. https://books.google.com/books?id=PMUp4nxAqwwC&dq=lemon+Hindu+goddess&pg=PA41

Zems-n-taase

tekre
  • Wikimedia Commons tara kɩbay sẽn tɩ loe ne Citrus × limon
  • Sebr ning sẽn yet tɩ Citrus × limon sẽn be Wikispecies pʋgẽ
  • "Lemõ" wã. Encyclopaedia Britannica wã. Vol. 16 (Sebr a 11 soabã). Yʋʋmd 1911. s. 413  - 415. (Ne makr dãmba)