Sõngr sẽn yaa zaalem n yit Wikipedia pʋgẽ.

narɩ
Subclass offruit, food, melon Tekre
Natural product of taxonCitrullus lanatus var. lanatus, watermelon Tekre
Described at URLhttps://neal.fun/earth-reviews/watermelons Tekre
Unicode character🍉 Tekre

Zĩn-kẽeng (Citrullus lanatus) yaa tɩɩs buud sẽn yit Cucurbitaceae zakã pʋgẽ. A yaa tɩɩg sẽn wõnd tɩɩg ning sẽn yit tɩɩg a to pʋgẽ, la b kood-a-la wʋsg dũniyã gill zugu.[1][2]

Zĩ-kẽengã yaa bõn-buud sẽn tar kõom, n tar kõom, la a ka tar pʋɩ-zĩig ye. A nemdã yaa miu-miuugu, n yaool n pa tar bõn-buud ye. B tõe n dɩ-a-la wa bõn-kɩɩmse, wall b yãk-a n dɩ, la b sã n wa dɩ-a, a kõbrã yaa rɩɩbo. B tõeeme me n yũ-a wa rãam bɩ rãam sẽn naag taaba.[3]

Kordofan melons sẽn yit Sudãndã yaa b roagdb sẽn pẽ n yɩɩdã, la tõe n yaa b sẽn dog ne mo-yõs nins sẽn be rũndã-rũndã wã. 2] B yãa zũud sẽn yaa we-rũmsi Uan Muhuggiag pʋgẽ, sẽn yaa tẽng sẽn be Liibi sẽn sɩng ne yʋʋmd 3500 sẽn deng a Zezi rogmã. 3] B ra zãada koom-bõoneg Afirik rɩtg-rɩtgo, la b ra kood-b Ezipt yʋʋmd 2000 sẽn deng a Zezi rogmã, baa ne b sẽn da pa buud ning sẽn yaa noog rũndã-rũndã wã. B sẽn boond-b tɩ melons, b sẽn boond-b tɩ melons de dessert, b saaga Mediterane wã tẽns fãa Rom wakatẽ.[4]

Sẽn na yɩl n tõog n wub-ba, b maana modgr wʋsg n tõog n yiis buud toor-toore. B tõe n paama buud toor-toor sẽn womd biis sẽn bɩ rasem 100 pʋgẽ. Yʋʋmd 2017 wã pʋgẽ, tẽns a taab sẽn da yiisd tãnsob a yiib la b yiisd a yiib fãa.[5]

A sẽn yaa to-to

Bãadã tara rao-rãmb la pagb tɩb sẽn yaa pemsem bɩ tɩb sẽn ya pemsem la b tʋgd b tɩb sẽn tar sãnem milimɛtɛɛr 40 n tar sẽm. Bõn-buud a yembr fãa bɩtda a yembr-yɛng a sãnem-biisẽ, la b buud-goamã pʋg-paalgã la a pʋg-paalga b sẽn yiis tɩ b naanã yaa (monoecious). Rɩt-rãmbã sẽn yaa rao wã n yɩɩd b rẽnna la b yaa b rẽnnan-kẽemdã b sã n wa tar pʋg-paalgã, b sã n dat n wa bɩ, b sãn yaa tɩrsã yaa tɩrsg sẽn pa tar pãng ye. B sẽn naan n naan n naan tɩ b naan n naan yɩ b sẽn da yaa b sẽn yaa b sẽn da pa tõe n maan bũmb ninsã.[6]

Kʋdemde

B ra rɩtga koom-koglgã ne koom sẽn yaa wʋsgo, la b ra rɩt-a-la ne koom sẽn ka tar koom wʋsgo. Pa rɩɩb sor bal ye, la yaa koom koglg manesem. B yãa koom-koomdã bõn-buud sẽn be Koɛɛg-kãsengã pʋga, Bab ed-Dhra la Tel Arad tẽn-kʋdemdã pʋsẽ. B yãa bõn-buud sẽn tar yʋʋm 5000 ne zĩ-vɩɩs sẽn tar koom-kẽeng (C. lanatus) Uan Muhuggiag yaa tẽn-kʋdemdã sẽn deng n zĩnd tẽng zug sẽn be Libi soolmã sẽn be zĩ-wũndã. B sẽn yã bũmb nins sẽn be pĩnd wẽndẽ wã tõe n sõngame tɩ b bãng tɩ tɩɩgã ra yaa bũmb sẽn da tar pãng pĩnd wẽndẽ wã. Yʋʋm kob-gĩnd a yopoe soabã pʋgẽ, b ra bʋtda koom-koglgã Hind soolmẽ wã, la yʋʋmd 100 soabã tɛka, b ra ta Sɩna. Nin-sablse bii Moor rãmbã talla a biisã n wa Iberi soolmẽ wã, la b wilgame tɩ b bɩɩsa a soab Córdoba yʋʋmd 961 wã, la a soab me Seville yʋʋmd 1158 wã. A leb n yalsa Erop kiidã n kẽng sa-kãsengã, la a sɩng n pukda Europe tɩɩsẽ yʋʋmd 1600 soabã, la b bʋd-a-la wʋsg Europẽ yʋʋmd 1700 wã pʋgẽ, tɩ yɩ bog-vɩɩs sẽn pa tar yõod ye.[7]

D sẽn tar bũmb ningã

Rɩlgre bɩɩ rɩɩb sẽn yaa sõma

Ges-y me: Ko-kãsems sẽn yaa wa koom-ko-kãsemse

Bãagrã yaa koom sẽn yaa 91%, yaa sukr sẽn yaa 6% la yaa zems sẽn pa tar wʋsg (taabl). Bãag-n-taagã sẽn yaa gram 100 n kõ-a wã kõt-a-la rɩɩb pãng kilojouli 125 (30 kilo kalori) la nafa sẽn yaa tɩlae ne-a wã. Vitamiin C bal n be ne bũmb sẽn yaa sõma sẽn yaa 10% n yɩɩd daarã yõodã. Bãagrã sẽn yaa wa koom-koglgã, b tar karotenoidã, tɩ rẽ sʋka, likopɛn.

Amino acid citrulline yaa sẽn yit ko-bõonegẽ wã.[8][9]

Buud toor-toor

tekre

B bãnga buud toor-toor:[10]

Citroïdes sullã

tekre

(sẽn pa zemsã. C. lanatus subsp. lanatus var. citroides; C. lanatus var. citroides; C. vulgaris var. citroides) [11]

Sẽn kẽed ne DNA wã wilgame tɩ C. lanatus var. citroides Bailey yaa a yembr ne Thunberg melõ wã sẽn yaa sũ-toog sẽn yaa sũ-toog wʋsgã, C. lanatus la a leb n yaa a yembr ne C. amarus Schrad. A pa bõn-yɩgdg sẽn yaa sõma ye, la a pa buud a to me ye.

B sẽn boond tɩ makataanã yaa bõn-buud sẽn tar yĩn-sõngã sẽn yaa kẽed-n-tɩrga, b sẽn kood dũniyã gill zug tɩ b tõe n dɩlge, la b tõe n maan sitron la pectine.[12]

Lanatus sullã

tekre

(sẽn pa zemsã. C. lanatus var. caffer) [13]

C. caffer Schrad. yaa C. amarus Schrad.

B sẽn boond tɩ tsamma wã b kood-a-la a nemd sẽn yaa peelsã yĩnga. B ra rɩt-a-la wʋsg Kalahari weoogẽ wã.[14]

Kẽer me sẽn boond tɩ karkoer bɩ bitterboela pa noom ninsaalba ye, la b tõe n dɩka bõn-buudã.[15]

Bõn-bɩʋʋg sẽn tar bi-bõoneg n tar bẽd sẽn tar tãs n wa ne bãag piisã pʋsẽ.[16]

Vulgaris sullã

tekre

Yaa a Linnaeus sẽn boond tɩ melõ wã. B sẽn kood-a yʋʋm tusr pʋgẽ wã yĩnga.[17]

  • C. lanatus mucosospermus (Fursa) Fursa

Afirikdisiid nin-kãensã yaa b buud sẽn be weoogẽ wã n yɩɩd b buud a taabã. B kood-a lame n na n dɩlg rũmsã.[18]

Sẽn paase, we-rũng buud a taab me tara bi-bees sẽn tar kukurbitacin. [19] C. colocynthis (L.) A Schrad. ex Eckl. & Zeyh., C. rehmii De Winter, and C. naudinianus (Sond.) Hook.f.

Buud toor-toor

tekre

Sãn yaa ne ko-bɩɩs sẽn yɩɩd 1200 [20] la b tar b zɩɩm sẽn sɩng ne sẽn pa ta kilogram 1 n ta sẽn yɩɩd kilogram 90 (200 lb); b nemdã tõe n yɩɩ miuugu, rã-vẽenese, sãnem-vẽenese, yaalg bɩ peelem.[21]

  • 'Carolina Cross' n naan tɩ b gʋls seb-kãngã sẽn yaa seb-bil ning sẽn yaa zɩslem n yɩɩdã, sẽn tar kilo 159 wã. [22] A gãong yaa vãada, la a nemd yaa miuugu, la a wat ne biisi sẽn tar kilo 29 n tɩ ta 68 (65 la 150 lb). A rɩkda rasem 90 sẽn sɩng ne bʋdgo n tãag tigsg wakate.[23]
  • 'Golden Midget' wã sã n bɩtame, a gãong yaa sãnem la a nemd yaa miuugã, la a rɩkda rasem 70 n sɩng ne bʋdgo n tãag tigsg. [24]
  • "Orangeglo" wã yaa bi-kãseng sẽn tar no-rɩk-n-tɩrg sẽn zɩslem kilo 914 (20 lb 31 lb). A yaa vãad sẽn yaa vẽen-vẽen-vẽega, n tar lob-vẽen-vẽega. Yaa sẽn zems rasem 90-100 sẽn sɩng ne bʋdgã n tɩ ta tigsgã. [25]
  • Yaa yʋʋmd 1926 la b naan " Moon and Stars " wã. [26] A kõbgã yaa miuug bɩ ninsablsgo, la a tara bil bil-bil-bil sẽn yaa miuug wʋsgo, la bil-bil-bil-bɛd a yembr bɩ a yiib sẽn yaa miuug wʋsgo. Melõ wã zɩslem yaa 9-23 kg. [27] Yĩngã yaa miuug bɩ miuugu, la a bõn-buudã yaa mogre. B yãta vãadã me. Wakat ning b sẽn dɩkd n seld tɩ b tigsd koodã yaa rasem 90.[28]
  • B sẽn boond-a tɩ 'Cream of Saskatchewan' wã, a biisã yaa bil-bil sẽn tar woglem sẽn kolg cm 25. A tara gãndg sẽn yaa neer n yaa vɛɛs-vɛɛs sẽn yaa vẽenema, la a yaa bõn-vɩɩs sẽn tar bõn-buud sẽn yaa bĩis-bãanese. A tõe n bɩɩsame, zĩig ning sẽn pa waoodã. Yaa Risi neb n wa ne-a Saskatchewan sẽn be Kanada. B sã n wa bʋd-a, a rɩta rasem 80-85.[29]
  • "Melitopolski" wã biis yaa bil-bil sẽn yaa zulumsi, tɩ b no-rɩk-n-mikã zemse. B no-rɩk-n-mikã zemsa ne 28-30 cm (11-12 in). Yaa buud sẽn bɩt tao-tao sẽn yit Astrakhan soolmẽ wã, sẽn be Risi wã. Sãan yaa ne kiisẽ, b geta b sẽn tall b sẽn koosd-b b sẽn boond tɩ Melitopolski wã n tigim taab zĩig sẽn zãre Mosko. Sẽn sɩng ne b sẽn bʋd-a n ta b sẽn na n tigs-a wã, yaa rasem 95 la b rɩkd n tigsd-a. [30]
  • 'Densuke' koom-koomã tara biisi sẽn yaa zũnd sẽn tõe n ta kilo 11. A gãongã yaa bĩng t'a pa tar zɛlg bɩ zĩm-dãmb ye. Yaa Hokayido sẽn be Zapõ soolmẽ wã bal la b tar-a, tɩ b yiisd-a hal tɩ ta 10.000 yʋʋmd fãa. Yʋʋmd 2008 tʋʋlg kiuugã, b koosa b pipi ko-bõoneg a ye ligd sẽn zems yen 650 000 (dãmb sõor taa dolaar 6300), tɩ rẽ kɩt tɩ b lebg ko-bõoneg ning sẽn yaa ligd sẽn yaa kãseng n yɩɩdã. Sẽn yɩɩd fãa, ligd ning b sẽn dɩkd n koosdẽ wã yaa yen 25 000 ($250). [31]
  • B pa le kood buud-goam wʋsg tɩ b koos ye, b sẽn tar b gãndgã yĩnga, la b tõe n paama b bõn-buud ne rotẽ tɩɩs-koaadbã la ne bõn-buud sẽn yaa toor-toore. B sẽn boond tɩ 'Tom Watson', 'Georgia Rattlesnake' la 'Black Diamond' yaa buud-gom-kʋd sẽn nong n maand woto. [32]

Bõn-buud buud toor-toorã manegre

tekre

A Charles Fredrick Andrus sẽn yaa zẽed-dãmb bãngd sẽn be USDA sẽn get tɩɩs buud toor-toorã yell n be Charleston, Karolina soolmẽ wã, a yãka yam n na n kɩt tɩ b wom zẽed sẽn pa tõe n paam bãase, la sẽn pa tõe n kʋ ye. Yʋʋmd 1954 soabã pʋgẽ, b sẽn maan woto wã kɩtame tɩ b lebg n boond-a tɩ "dĩm sẽn yit Charleston". A sẽn da tar zũud sẽn yaa zũudã kɩtame tɩ b ra tõe n tigim-a tao-tao n tall-a n kẽng koom-koglgẽ. A sẽn da tõe n toeem to-to wã kɩtame t'a ra tõe n bɩ zĩig fãa. A ra womda biis wʋsgo, la a ra pa tõe n paam bã-kɛgems nins sẽn yaa toog n yɩɩdã ye: anthracnose la fusarium wil.[33]

Neb a taab me ra maooda n na n kɩt tɩ b kood buud toor-toor sẽn pa tõe n paam bãase. M A Crall sẽn be Florid Inivɛrsite wã n yiis "Jubilee" yʋʋmd 1963 la a C. V. A Hall sẽn yaa Kansas State University karen-saamb n yiis "Crimson Sweet" yʋʋmd ning sẽn pʋglã. B pa leb n tar-b wʋsg ye, la b yagengã paama paasg n lebg buud toor-toore sẽn tar womd sẽn yaa sõma, la b nemd sẽn yaa sõma, la b sẽn wõnd sõma. 8] Bũmb a to b sẽn baood n na n maan n tõog n menes bõn-buudã yaa b sẽn na n menes bõn-buudã sẽn sãeeg n sigã. B tõog n maana woto ne triploid buud-goamã, la b pa tar biisi, la yaa toog tɩ b paam bõn-buud ne tetraploid buud-goamã la diploid buud-goamã.[34]

Yʋʋmd 2017 soabã pʋgẽ, United States soolmẽ wã, tẽns 44 neb n da tar koom-koom sẽn na yɩl n paam koom-koomã, tɩ b yiisd ligd sẽn yɩɩd milyõ 500 yʋʋmd fãa. [35] Zĩ-rɩtb a taab sẽn be United States wã yaa Zĩrzi, Florid, Teksas, Kalifòni la Arizon. Florida sẽn yaa tẽn-gãonga sẽn womd zũud n yɩɩd tẽns a taabã fãa. [36][37] Bõn-buudã sẽn yaa wʋsg rũndã-rũndã wã yaa kãsenga, hal tɩ b nong n koosd b pʋɩ-sʋk bɩ b pʋɩ-sʋka. Kẽer sẽn yaa bils la sẽn yaa zũud-zũud b boond-b lame tɩ "fridge melons". [38] B sẽn yã tɩ tɩɩgã biis sẽn yaa kãseng n yɩɩdã yɩɩ Tennessee yʋʋmd 2013 la a zɩsga kilo 159.[39]

B sẽn tũnugd ne to-to

tekre

Rɩk-m-mengã

tekre

Bõn-bɩʋʋng yaa bõn-bɩʋʋng sẽn tar yũ-noog tɩ b nong n dɩt tʋʋlg sasa, sẽn nong n yaa wa b sẽn na n yãk-a n naan tɩ yɩ bõn-bɩʋʋng sẽn yaa sõma, n kẽed-a tɩ yɩ wa b sẽn kẽed-a tɩ b naag n maan zom bɩ tɩ b yãk-a tɩ lebg yũ-noogo. [40][41] B tõe n dɩga kamelõ wã koom ne biis a taab bɩ n maan divẽ.[42]

B tõe n dɩka bõn-buudã n kʋɩl-ba, n wa rɩ-ba, bɩ n wa rɩ-ba n maan zom. [43] B tõe n wãa kamelã gãabgo, la b tõe n dɩ-a lame n yãk a yũ-noog sẽn pa be yamleoogã,[44] wakat ninga b rɩt-a-la wa b sẽn tõe n dɩ-a ne tɩɩga, bɩ b sẽn tõe n dɩ-a ne zũud bɩ n dɩ-a ne koom.[45][46]

Citrullis lanatus, sẽn yaa kafer buud toor-toore, bɩta weoogẽ Kalahari weoogẽ wã, zĩig ning b sẽn boond-a tɩ tsamma. [47] Bõn-buudã tũuda ne San nebã la we-rũngã koomã la rɩɩbã yĩnga, n kɩt tɩ b tõe n vɩɩmd ne tsamma wã rɩɩb semen a yoob pʋgẽ.[48]

Bõn-makre

tekre

B tũnugda ne ko-bõonegã n makd Palestẽ rãmb sẽn zabd ne b mens n zabd ne b taabã,[49][50][51] sẽn be Kherson soolmẽ wã, Okrayn soolmẽ wã, la b makd ko-bõoneg sẽn yaa sõma wã, wala 'ko-bõoneg sẽn be yɩngã, la sẽn yaa miuug sẽn be a pʋgẽ wã.' United States wã, b leb n tũnugda ne gom-bi-kãngã n wilgd tɩ nin-sablsã yaa nin-sabls sẽn yaa Afirik rãmba.[52]

Koodã

tekre

Bõn-bɩʋʋng yaa bõn-bɩʋʋng b sẽn tar zĩig sẽn tar tʋʋlgo, n tɩ yɩɩd zĩig ning sẽn tar tʋʋlgo, n dat tʋʋlgo sẽn yɩɩd 25 °C (77 °F) sẽn na yɩl n bɩ sõma. B sã n na n bʋd bõn-buudã zĩig pʋgẽ, b nong n bʋd-b-la kɛɛba pʋsẽ, n ning-b zĩ-zĩiga, tɩ b yaool n dɩk-b n tɩ sel tẽngã pʋgẽ. Zĩis nins sẽn yaa sõma n yɩɩd yaa zĩm sẽn tar bĩisr sẽn yaa sõma, n tar pH sẽn be 5.7 ne 7.2 sʋka. [53]

Bõn-wẽns nins sẽn wat ne ko-bõonesã sʋka, b boond-b lame tɩ fʋg-fʋgse, la ko-bõoneg sẽn be b yẽgẽ wã. Zĩ-kãsems pʋgẽ, tɩɩsã tõe n paama bãase, wala "poudéry moudée" la "virus mosaïque". Bõn-buud kẽer b sẽn nong n tar Zapõ la tẽns a taab sẽn be Ɛstɛɛr soolmẽ wã tõe n paama fusarium bãaga. B sã n dɩk bõn-buud a woto n tɩ sel tɩ b pa tõe n paam bãase, b kogenda b menga.[54]

United States tẽn-kɩrmsã minisr sagendame tɩ b rɩk bõn-buud a ye n kõ b sẽn na n tall n wa fɩɩg zĩig fãa (4000 m2 bee ne bõn-buud a ye) sẽn na yɩl n paam tɩ b tall bõn-buud buud toor-toor n wa fɩɩg zĩig ning b sẽn na n tall n wa fɩɩg zĩigã. Bõn-vɩɩs nins sẽn pa tar bõn-buudã pa tar bõn-vɩɩs ye. Sẽn na yɩl n tõog n maan woto, b segd n bʋda buud toor-toor sẽn tõe n yɩll n kɩt tɩ tɩɩsã yɩ bõn-vɩʋʋg n kõ tɩɩsã. Sẽn mik tɩ b pa le tõe n tall zɛɛg n wa ne bõn-buud ye, la tɩ zɛɛg n tar yõod n yɩɩd sẽn na yɩl n paam bõn-buud sẽn pa tar bõn-buudu, b paasda b sẽn yet tɩ b segd n talla zɛɛg-buud a tãab ektar a ye fãa pʋgẽ (1.300 m2) wã". Bãngr-gomdã pʋgẽ, b yeelame tɩ b sã n dɩk tɩbsg sẽn na yɩl tɩ b wom biisi, b tõe n dɩka rasem 85 bɩ sẽn yɩɩd rẽ n yaool n wom biisi. [55] B tagsdame tɩ polẽnã sã n pa beẽ, kɩtdame tɩ b tõe n yeel t'a "sũurã yaa gãeenga", tɩ rẽ kɩt tɩ b tõe n yeel tɩ seb-vãoogã tara gãeenga, tɩ wakat ninga yaa gãeenga sẽn yaa toore. B tõe n dɩ-a-la ne bãane. [56][57]

Zapõ Zentsuji tẽn-bilã koaadbã yãa b sẽn tõe n maan to-to n paam tɩ b bẽed koom-koom sẽn yaa kubik-koomã, n kɩt tɩ b bẽed b biisã tɩ b be kut sẽn yaa kut la nagdo, n kɩt tɩ b lebg wa gãongo.[58] B ra naan-a lame n na n kɩt t'a yɩ nana tɩ b tigim-a la b bĩng-a, la a ligdã tõe n yɩɩ naoor a tãab n yɩɩd a taaba, n kɩt t'a nong neb nins sẽn be tẽn-bɛdẽ wã sẽn tar ligd wʋsgã. [59] B leb n maana koom-bõoneg sẽn yaa wa piramidã, la b tõe n tũnuga ne bũmb buud fãa sẽn yaa toore.[60]

B sẽn boond ko-biis nins tɩ tsamma wã ne Khoisan buud-gomdã la makataan ne Tswana buud-gomdã, yaa ko-bɩɩs sẽn tar yõod wʋsg South Africa, Kalahari weoogã, la Afirikdisiid-rɩtgã, ninsaalb la rũmsã yĩnga.[61]

Tʋʋmdã

tekre

Yʋʋmd 2020 soabã pʋgẽ, b sẽn da yiisd bĩis koobã dũniyã gill zugã taa ton milyõ 101.6, la b sẽn da yiisd bĩis koobã fãa pʋgẽ wã, koobã sẽn da yit Sɩnga wã ra yaa ton milyõ 60.1.[62] Sẽn maan-b teed a yiib-n-soabã yaa Turkey, India, Iran, Algeria la Brazil -  sẽn maan b fãa tɩ b teedã yaa ton milyõ a 2 la a 3 yʋʋm 2020 wã.[63]

 
China production of watermelons from 1961 to 2020. Source: FAOSTAT of the United Nations.

Galɛɛrã

tekre

Ges-y me

tekre
  • Bõn-buud sõor

Sebtiisi

tekre
  1. http://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000607858
  2. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8201767
  3. https://www.jstor.org/stable/23419585
  4. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4512189
  5. http://www.worldbotanical.com/fruit_types.htm
  6. http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  7. https://books.google.com/books?id=sRCrNAQQrpwC&q=wild%20melon%20australia&pg=PA408
  8. https://web.archive.org/web/20210501014343/https://naldc-legacy.nal.usda.gov/naldc/download.xhtml?id=37397&content=PDF
  9. https://web.archive.org/web/20170526202002/http://www.cbc.ca/news/technology/watermelon-the-real-passion-fruit-1.764863
  10. http://www.plantnames.unimelb.edu.au/Sorting/Citrullus.html#lanatus-vulgaris-gr
  11. https://web.archive.org/web/20111212074925/http://www.plantnames.unimelb.edu.au/Sorting/Citrullus.html#lanatus-vulgaris-gr
  12. https://web.archive.org/web/20130528052426/http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  13. https://web.archive.org/web/20111212074925/http://www.plantnames.unimelb.edu.au/Sorting/Citrullus.html#lanatus-vulgaris-gr
  14. https://web.archive.org/web/20130528052426/http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  15. https://web.archive.org/web/20130528052426/http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  16. https://web.archive.org/web/20130528052426/http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  17. https://web.archive.org/web/20130528052426/http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  18. https://web.archive.org/web/20130528052426/http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  19. https://web.archive.org/web/20130618151457/http://www.kew.org/plants-fungi/Citrullus-lanatus.htm
  20. https://web.archive.org/web/20170407185324/http://agsyst.wsu.edu/Watermelon.html
  21. https://web.archive.org/web/20141006065530/http://vegetables.wsu.edu/WatermelonPhotos.html
  22. http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/heaviest-watermelon
  23. https://web.archive.org/web/20141006071833/http://georgia4h.org/watermeloncontest/tips.htm
  24. https://web.archive.org/web/20071011024524/http://www.seedsavers.org/prodinfo.asp?number=1107
  25. http://www.seedsavers.org/prodinfo.asp?number=1108
  26. https://web.archive.org/web/20071217100450/http://rareseeds.com/seeds/Watermelon/Moon-and-Stars
  27. https://web.archive.org/web/20071013160130/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2005/07/16/HOG4UDNGDB1.DTL
  28. https://web.archive.org/web/20070602143014/http://www.seedsavers.org/prodinfo.asp?number=266
  29. https://web.archive.org/web/20090221073205/http://www.seedsavers.org/Details.aspx?itemNo=778
  30. http://www.seedsavers.org/prodinfo.asp?number=267
  31. https://web.archive.org/web/20080609032322/http://ap.google.com/article/ALeqM5jJBRT0pnOdQVMUzzkKC_cGHo7IdQD914F62O0
  32. https://doi.org/10.1007%2F978-0-387-30443-4_12
  33. https://web.archive.org/web/20120328100628/http://video.theeagle.com/news/2007/jul/16/watermelon_developer_dies_at10679/?print
  34. https://doi.org/10.1017%2FCHOL9780521402156
  35. https://www.ars.usda.gov/oc/br/watermelon/index/
  36. https://www.clickorlando.com/news/florida-produces-more-watermelon-than-any-other-state
  37. https://www.ars.usda.gov/oc/br/watermelon/index/
  38. http://www.thefreelibrary.com/Good+reasons+for+icebox+melons.-a03751171
  39. http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/heaviest-watermelon
  40. https://web.archive.org/web/20170730193926/http://www.agmrc.org/commodities-products/vegetables/watermelon
  41. http://www.fruitsandveggiesmorematters.org/top-10-ways-to-enjoy-watermelon
  42. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4639538
  43. http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  44. https://doi.org/10.1007%2F978-0-387-30443-4_12
  45. http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  46. https://archive.org/details/vegansoulkitchen00terr
  47. http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  48. http://www.plantzafrica.com/plantcd/citrullanat.htm
  49. https://www.nytimes.com/2023/12/27/style/watermelon-emoji-palestine.html
  50. https://www.middleeasteye.net/video/watermelon-slice-palestinian-resistance
  51. https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/activists-use-watermelons-to-protest-police-crackdown-on-palestinian-flags/
  52. https://www.jstor.org/stable/26381503
  53. https://www.fao.org/land-water/databases-and-software/crop-information/watermelon/en/
  54. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16562324
  55. https://web.archive.org/web/20141006065530/http://vegetables.wsu.edu/WatermelonPhotos.html
  56. https://www.researchgate.net/publication/267277292
  57. https://web.archive.org/web/20200629053748/http://www1.udel.edu/udaily/2015/jun/watermelons-061815.html
  58. https://web.archive.org/web/20170621172608/http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/1390088.stm
  59. https://web.archive.org/web/20170621172608/http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/1390088.stm
  60. https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211030/2JNSpMhJLvg
  61. https://web.archive.org/web/20230313192621/https://books.google.com/books?id=4MDEqFGeKVoC&pg=PA180
  62. https://www.fao.org/faostat/en/#data
  63. https://www.fao.org/faostat/en/#data